ŠTO SU kcal VRIJEDNOSTI?
Goran Smirčić, fitoaromaterapeut-nutricionist
Nekada davno kalorije bijehu jedini pokazatelj debljanja i mršavljenja. I drevni znanstvenici upotrebljavahu hipokalorijske dijete pokušavajući debele učiniti mršavima. I tako puniji ljudi bijahu gladni i nervozni, ali rezultati dolaziše i oni mršavljahu. Gladni, nervozni ali mršavljahu. I kad prestaše držati hipokalorijske dijete, kilogrami se vratiše u roku od odmah. Grešno tijelo ponovo navuče kile na sebe i nabaci još 10% više.
Istina je neosporna - kada jedete manje, manje se debljate, odnosno mršavite. I obrnuto. Ali ste ujedno nervozni, imate stanoviti hormonski disbalas u tijelu, misli vam nisu fokusirane i nervozni ste. Nije najsretniji način za suzbijanje viška kilograma. Statistika je jasna; većina ljudi vrlo brzo se vraća na stare tjelesne težinske vrijednosti.
Što je zapravo kcal vrijednost hrane?
Fenomen pretjerane tjelesne težine zapadnog čovjeka počeo se istraživati netom prije II. svjetskog rata. Tada su postavljeni temelji nutricionizma kao nauke, iako njen procvat još nismo doživjeli. Tada je novorođena nauka o prehrani bila u rukama prehrambenih kemičara i liječnika. Bilo je jasno da zapadni čovjek puno i često jede, a malo se kreće. Biokemija probavnog sustava tada biješe još neotkrivena, ali objašnjenje se moralo pronaći. Tada su pametni mozgovi odlučili da je čovjek nešto poput parnog kotla - koliko energije ubaciš, toliko rada dobiješ. Ostao je problem viška energije, pa se pogodilo da se energija skladišti u obliku masnih naslaga. Logika je neosporna. Sve do otkrića veličanstvenog mehanizma probave...ali o tome u nekom drugom tekstu.
Da bi se pobliže objasnio pojam energetske vrijednosti hrane, uvedena je kilokalorija ili kiludžul. Kako se to izračunavalo? U stroj pod nazivom kalorimetar ubaci se hrana koja izgara i zagrijava vodu. Slažem se da je ovo izvrsna orjentacijska mjera za ljudski metabolizam, ali samo orjentacijska.
Ljudski metabolizam daleko je od plamenika i kalorimetra. U njemu imamo jednu biološku pojavu, a to je DA NE IZGARAMO SVE ŠTO POJEDEMO, NEGO SAMO ONO ŠTO PROĐE CRIJEVNU BARIJERU, a to ovisi o nizu enzima i probavnih hormona, tekućina, HCl-a u želucu, žuči u tankom crijevu, prisutnosti i aktivnosti bioflore u crijevima i još nizu faktora. Kada tako pogledamo, možemo zaključiti da smo mi daleko složeniji od "čovjeka-parnog kotla", koji bi trebao gotovo sve izgoriti, a da ostane samo balast u obliku pepela....neće ići. Kapa dolje predratnim znanstvenicima, njihovi zaključci su u skladu sa tehologijom i saznanjima onog vremena. No, na nama je da ugazimo u 21. stoljeće i pogledamo šira biokemijska otkrića.
Uzmimo primjer indijskog psilijuma. Radi se o ljuskama indijskog trputca, koji se u prehrani koristi kao vlaknasti medij za zadržavanje vlage. Njegova energetska vrijednost u kalorimetru je oko 350 kcal. Ukoliko ubacite 100 gr psilijuma u kalorimetar, dobit ćete upravo tu vrijednosti. Kako to izgleda u organizmu? Samo nešto manje od trećine te količine može biti apsorbirano u tijelo. Dakle, za njega, energetska vrijednost nije 350 kcal nego oko 100 kcal. Ono drugo predstavlja neprobavljiva vlakna, za koje mi nemamo enzime i ne možemo ih koristiti za energiju tijela.
Kod ugljikohidrata je sasvim druga slika, oni se vrlo dobro i temeljito upijaju u krv i njihova iskoristivost je vrlo dobra. Masti ovise o spomenutim hormonima i žuči, a proteini o enzimima. Prilično složena formula, koja se pokušala pojednostaviti vrijednostima kalorimetra.
Prilikom utvrđivanja statusa pretile osobe mora se uzeti i kalorijska vrijednost hrane kao jedan od pokazatelja neuravnotežene prehrane u usporedbi sa tjelesnom građom. No, daleko od toga da bi kalorije trebale biti okosnica u strategiji mršavljenja. Srećom, danas imamo i druge alate kojima možemo postići mršavljenje u polaganijem i zdravijem tempu, a da pritom ne budemo opterećeni brojkama.
Goran Smirčić, fitoaromaterapeut-nutricionist
Nekada davno kalorije bijehu jedini pokazatelj debljanja i mršavljenja. I drevni znanstvenici upotrebljavahu hipokalorijske dijete pokušavajući debele učiniti mršavima. I tako puniji ljudi bijahu gladni i nervozni, ali rezultati dolaziše i oni mršavljahu. Gladni, nervozni ali mršavljahu. I kad prestaše držati hipokalorijske dijete, kilogrami se vratiše u roku od odmah. Grešno tijelo ponovo navuče kile na sebe i nabaci još 10% više.
Istina je neosporna - kada jedete manje, manje se debljate, odnosno mršavite. I obrnuto. Ali ste ujedno nervozni, imate stanoviti hormonski disbalas u tijelu, misli vam nisu fokusirane i nervozni ste. Nije najsretniji način za suzbijanje viška kilograma. Statistika je jasna; većina ljudi vrlo brzo se vraća na stare tjelesne težinske vrijednosti.
Što je zapravo kcal vrijednost hrane?
Fenomen pretjerane tjelesne težine zapadnog čovjeka počeo se istraživati netom prije II. svjetskog rata. Tada su postavljeni temelji nutricionizma kao nauke, iako njen procvat još nismo doživjeli. Tada je novorođena nauka o prehrani bila u rukama prehrambenih kemičara i liječnika. Bilo je jasno da zapadni čovjek puno i često jede, a malo se kreće. Biokemija probavnog sustava tada biješe još neotkrivena, ali objašnjenje se moralo pronaći. Tada su pametni mozgovi odlučili da je čovjek nešto poput parnog kotla - koliko energije ubaciš, toliko rada dobiješ. Ostao je problem viška energije, pa se pogodilo da se energija skladišti u obliku masnih naslaga. Logika je neosporna. Sve do otkrića veličanstvenog mehanizma probave...ali o tome u nekom drugom tekstu.
Da bi se pobliže objasnio pojam energetske vrijednosti hrane, uvedena je kilokalorija ili kiludžul. Kako se to izračunavalo? U stroj pod nazivom kalorimetar ubaci se hrana koja izgara i zagrijava vodu. Slažem se da je ovo izvrsna orjentacijska mjera za ljudski metabolizam, ali samo orjentacijska.
Ljudski metabolizam daleko je od plamenika i kalorimetra. U njemu imamo jednu biološku pojavu, a to je DA NE IZGARAMO SVE ŠTO POJEDEMO, NEGO SAMO ONO ŠTO PROĐE CRIJEVNU BARIJERU, a to ovisi o nizu enzima i probavnih hormona, tekućina, HCl-a u želucu, žuči u tankom crijevu, prisutnosti i aktivnosti bioflore u crijevima i još nizu faktora. Kada tako pogledamo, možemo zaključiti da smo mi daleko složeniji od "čovjeka-parnog kotla", koji bi trebao gotovo sve izgoriti, a da ostane samo balast u obliku pepela....neće ići. Kapa dolje predratnim znanstvenicima, njihovi zaključci su u skladu sa tehologijom i saznanjima onog vremena. No, na nama je da ugazimo u 21. stoljeće i pogledamo šira biokemijska otkrića.
Uzmimo primjer indijskog psilijuma. Radi se o ljuskama indijskog trputca, koji se u prehrani koristi kao vlaknasti medij za zadržavanje vlage. Njegova energetska vrijednost u kalorimetru je oko 350 kcal. Ukoliko ubacite 100 gr psilijuma u kalorimetar, dobit ćete upravo tu vrijednosti. Kako to izgleda u organizmu? Samo nešto manje od trećine te količine može biti apsorbirano u tijelo. Dakle, za njega, energetska vrijednost nije 350 kcal nego oko 100 kcal. Ono drugo predstavlja neprobavljiva vlakna, za koje mi nemamo enzime i ne možemo ih koristiti za energiju tijela.
Kod ugljikohidrata je sasvim druga slika, oni se vrlo dobro i temeljito upijaju u krv i njihova iskoristivost je vrlo dobra. Masti ovise o spomenutim hormonima i žuči, a proteini o enzimima. Prilično složena formula, koja se pokušala pojednostaviti vrijednostima kalorimetra.
Prilikom utvrđivanja statusa pretile osobe mora se uzeti i kalorijska vrijednost hrane kao jedan od pokazatelja neuravnotežene prehrane u usporedbi sa tjelesnom građom. No, daleko od toga da bi kalorije trebale biti okosnica u strategiji mršavljenja. Srećom, danas imamo i druge alate kojima možemo postići mršavljenje u polaganijem i zdravijem tempu, a da pritom ne budemo opterećeni brojkama.
